listopad 2022.

Zrinko Ogresta je rođen 5. listopada 1958. u Virovitici. Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u Zagrebu. Diplomirao je u siječnju 1982. na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, na Odsjeku filmske i televizijske režije. Već kao desetogodišnji dječak počinje snimati kratke filmove koje nerijetko nagrađuju žiriji amaterskih filmskih festivala. Filmovi koje je snimio tijekom studija prikazani su na tv-programu te na susretima filmskih akademija u zemlji i inozemstvu. Diplomirao je srednjometražim igranim filmom Izlaz za nuždu pod mentorskom paskom prof. Kreše Golika. Po svršetku studija snima niz kratkih igranih i televizijskih filmova koji su često nagrađivani ovdašnjim i međunarodnim nagradama. Tako je, na primjer, kratki igrani film Zabranjena igračka nositelj brojnih priznanja (Grand Prix na Međunarodnom festivalu u Madridu, Velika zlatna medalja na ovdašnjem festivalu…). Televizijski filmovi Olujna noć i Leo i Brigita dobitnici su nagrada s ovdašnjih televizijskih festivala. Zrinko Ogresta je iskustvo stjecao i asistirajući na igranim filmovima (A. Vrdoljaku u Kiklopu i Z. Berkoviću u Ljubavnim pismima s predumišljajem). Također je i autor raznovrsnih filmskih i televizijskih sadržaja ostvarenih za programe Hrvatske televizije. Redatelj je složenih filmskih projekata o Ivanu Gunduliću i Marinu Držiću snimljenih za potrebe izložbi u Zagrebu i Dubrovniku. Bavio se je i filmskom kritikom (Polet, Mi).

Zbog rata u Hrvatskoj, Krhotine – kronika jednog nestajanja, njegov debitantski cjelovečernji igrani film, svoju premijeru doživljava u Europi i bilježi osobit uspjeh. U Berlinu, u nadmetanju za Europsku filmsku nagradu Felix, film je izabran među pet najboljih mladih europskih filmova 1991. godine. Na Danima hrvatskoga filma, prvom hrvatskom filmskom festivalu, Krhotine su nagrađene nagradom Oktavijan za najbolji film godine. Na istom festivalu filmu je dodijeljena i Zlatna uljanica, nagrada katoličkog žirija. Na festivalu u Puli film je osvojio Zlatnu arenu za scenarij. Iste godine Zrinko Ogresta dobitnik je i godišnje Nagrade Vladimir Nazor za filmsko stvaralaštvo. 1992. na 18. Međunarodnom festivalu Golden Chest u Plovdivu, u konkurenciji 34 igrana djela iz cijeloga svijeta, Krhotine osvajaju drugu nagradu međunarodnog žirija, nagradu Silver Chest.

Tijekom Domovinskog rata Zrinko Ogresta snima niz dokumentarističkih filmova na bojištima diljem Hrvatske. Na zapadnoslavonskom bojištu snima tri dokumentaristička filma objedinjena u seriji Prizori s virovitičkoga bojišta. U Dubrovačkom primorju snima dokumentarac Doli – krhotine moga djetinjstva. U suradnji s glumcem Fabijanom Šovagovićem za Hrvatsku televiziju ostvaruje jedan od najdirljivijih domovinskih glazbenih spotova – Ne dirajte mi ravnicu.

1994. na poziv Johna Boormana i Waltera Donahuea, urednika ugledne londonske izdavačke kuće Faber and Faber, u znamenitoj filmskoj ediciji Projections među tekstovima brojnih uglednih svjetskih filmskih autora uvršten je i esej Zrinka Ogreste Pred napuklim ogledalom. Koncem 1993. i početkom 1994. u londonskom dnevniku Guardian tiskana su dva Ogrestina stručna članka u tjednoj rubrici Movie Masterclass (On directing actors, Misse-en-scene in film).

1995. Zrinko Ogresta snima svoj drugi cjelovečernji igrani film – Isprani.

U Napulju 1996., film osvaja najugledniju svjetsku televizijsku nagradu – Prix Italia, koja je jedno od najvećih priznanja u povijesti hrvatskoga filma i najveći uspjeh u povijesti Hrvatske radio-televizije. U rujnu 1996. Isprani osvajaju još jednu međunarodnu nagradu – Grand Prix na Međunarodnom festivalu srednjoeuropskog filma Srednjoeuropska inicijativa koji je održan u Budimpešti da bi u listopadu 1998. osvojili i svoj treći europski grand prix – prvu nagradu Eurimagea, središnje zaklade za potporu europskoga filma, na međunarodnom festivalu u Rimu Medfilm ’98. Kritika i javnost film je prihvatila gotovo aklamacijom držeći ga istinskim autorskim ostvarenjem koje smjelo oslikava hrvatsku poratnu zbilju. Film je nagrađen Zlatnom arenom za najbolji hrvatski film 1995. na Hrvatskom filmskom festivalu u Puli. Uz Grand Prix film je još bio dobitnik 5 stručnih Zlatnih Arena (za režiju, glavnu žensku, glavnu mušku i sporednu mušku ulogu te za montažu) i jedne posebne nagrade za kameru, nagrade Kodak. Iste godine film sudjeluje u službenom programu uglednog festivala u Karlovym Varyma. Stečeni međunarodni atributi čine da Isprane u svoje programe pozivaju međunarodni festivali u Gijonu, Roterdamu, Goteborgu, Cottbusu, Kairu, Kalkuti, Solunu, Plovdivu …

1996. na Danima Hrvatskog filma Isprani dobijaju nagradu Oktavijan, godišnju nagradu filmskih kitičara za najbolji dugometražni igrani film. Iste su godine Isprani predstavljali Hrvatsku u natjecanju za nagradu Oscar. Međunarodni odjeci i uspjesi filma bit će okrunjeni inozemnom retrospektivom filmova njegova autora što je ujedno i prva međunarodna retrospektiva jednoga hrvatskoga autora pod hrvatskom zastavom. Naime, kao središnji događaj tradicionalne njemačke filmske smotre – jubilarnih 20. Međunarodnih Grenzlandskih filmskih dana u njemačkom gradu Selbu u travnju 1997. prikazuju se njemačkoj i međunarodnoj filmskoj javnosti Ogrestini filmovi Krhotine – kronika jednog nestajanja i Isprani te kratkometražni igrani film Zabranjena igračka.

1999. Zrinko Ogresta snima svoj treći cjelovečernji igrani film – Crvena prašina (Interfilm & Hrvatska televizija). Film je i prije svoje hrvatske premijere izabran u službeni program 56. Međunarodnog filmskog festivala u Veneciji, čime postaje prvi hrvatski film koji se pojavljuje na programu te elitne i najstarije svjetske filmske priredbe čime si je širom otvorio vrata daljnjoj međunarodnoj promociji. Već na idućem međunarodnom festivalu, prestižnom 15. jubilarnom međunarodnom festivalu u izraelskom gradu Haifi, film osvaja Grand Prix »Zlatno sidro« kao najbolji film festivala, u konkurenciji 14 izabranih europskih filmova. Nekoliko tjedana potom u Sjedinjenim američkim državama, na festivalu Worldfest-Flagstaff, najvećem neovisnom festivalu u SAD-u, film osvaja nagradu za najbolji strani film (film s izvan engleskog govornog područja) što je ujedno i prva nagrada dodijeljena hrvatskom filmu na američkom tlu od uspostave neovisne Hrvatske. Ubrzo zatim Crvena prašina osvaja i svoj treći međunarodni Grand Prix, u Rimu na festivalu Medfilm na kojemu drugu godinu za redom osvaja prvu nagradu »Amore e Psiche« (osvojenu 1998. i za Isprane). Film je iste godine izabran za hrvatskog predstavnika za nagradu Oscar, a Zrinko Ogresta nagrađen Nagradom grada Zagreba. Na hrvatskom filmskom festivalu u Puli ’99. Crvena prašina je nagrađena središnjim zlatnim arenama za režiju i scenarij, te arenama za montažu i epizodnu mušku ulogu. Film je također nagrađen nagradom publike Zlatna vrata Pule.

2003. Zrinko Ogresta snima svoj četvrti cjelovečernji igrani film – Tu. Na 50. jubilarnom festivalu u Puli film je nagrađen Grand Prixom, Velikom zlatnom arenom za najbolji film godine. Hrvatskim filmom godine proglašavaju ga i čitetelji najčitanijeg hrvatskog dnevnog glasila »Večernji list« (»Večernjakova ruža« za 2003.god.). U lipnju 2004. film je nagrađen i središnjim državnim priznanjem na području umjetnosti, godišnjom Nagradom Vladimir Nazor za filmsko stvaralaštvo. Još mjesec dana prije praizvedbe na nacionalnom festivalu u Puli, filmu su stigli pozivi uglednih, tzv. A svjetskih festivala, poput onih u Montrealu te u Karlovym Varyma, na kojemu će u srpnju 2004. film doživjeti svoju međunarodnu premijeru u glavnom, natjecateljskom programu te u tom trenutku zabilježiti najveći uspjeh hrvatskoga filma od državnog osamostaljenja: film je nagrađen drugom festivalskom nagradom – »Kristalnim globusom«- posebnom nagradom žirija. Samo tjedan dana nakon festivala u Karlovym Varyma, Tu pobjeđuje i na 11. Međunarodnom filmskom festivalu Palić 2004. u Subotici. U programu pod nazivom »Paralele i sudari«, u konkurenciji biranih filmova tranzicijskih zemalja, film Tu je proglašen najboljim i dodjeljena mu je nagrada »Tolerance Award«. Dva mjeseca iza toga, u rujnu 2004. film osvaja Grand Prix i pobjeđuje na 9. Međunarodnom filmskom festivalu u Milanu, a u listodadu iste godine na 26. Mediteranskom filmskom festivalu u Montpellieru, najvećem mediteranskom filmskom festivalu, film osvaja Nagradu kritike međunarodnog žirija filmskih kritičara. Tek nekoliko dana poslije toga film TU pobjeđuje i u Americi, na uglednom 27. Međunarodnom filmskom festivalu u Denveru i osvaja prestižnu »Nagradu Krzysztof Kieslowski« za najbolji film festivala. Koncem ožujka 2005. Tu je nagrađen i na afričkom kontinentu: na 12. Međunarodnom filmskom festivalu u Tetouanu u Maroku, žiri FICC/IFSS (Federation internationale des cine-clubs/International Federation of Film Societies) proglašava ga najboljim filmom festivala i dodjeljuje nagradu »Don Quijote Prize«. Izvrsno prihvaćen od kritike i publike, prikazan na svim kontinentima i na pedesetak svjetskih festivala, film svojim društvenokritičkim angažmanom i snažnom intimističkom orijentacijom, zaokružuje jedno vrlo plodno i uspješno razdoblje Ogrestina umjetničkog djelovanja.

2005/06. godine Zrinko Ogresta se po prvi puta okušava i na području filmske animacije. U produkciji 4 Filma i Zagreb filma, snima svoj prvi 6-minutni crtić Lift, društvenu satiru o uspinjanju na društvenoj ljestvici i o polugama moći. Iste godine realizira i ambiciozni namjenski projekt za potrebe Hrvatske turističke zajednice, dokumentarističko-igrani dvadesetominutni film Hrvatska – Mediteran kakav je nekad bio koji u Berlinu 2006. osvaja prestižno priznanje, tzv. Oscara za namjenski film.

2008. Ogresta snima svoj peti cjelovečernji igrani film, Iza stakla. Ova egzistencijalistička ljubavna drama koju stvara u suradnji sa scenaristicom Ladom Kaštelan, ponovo mu otvara vrata središnjih svjetskih festivala. Film je nominiran za Kristalni globus 43. Međun. Film. Fest. u Karlovym Varyma 2008., a zatim, što je svojevrstan kuriozitet, bio i u glavnom programu još jednoga svjetskog festivala »A« kategorije, 32. Međun. Film. Fest. u Kairu 2008. Film pozdravlja i publika te osvaja Nagradu publike na 10. Međun. Film fest. u Motovunu te nekoliko nagrada na nacionalnom festivalu u Puli 2008. Baš kao i ostali Ogrestini filmovi, i ovaj je prikazivan na brojnim festivalima po svim svjetskim kontinentima.

2013. Zrinko Ogresta se upušta u vrlo osobit filmski izazov, jedinstven u hrvatskoj kinematografiji: snima cjelovečernji igrani film PROJEKCIJE, koji plijeni sadržajnom i formalnom osobitošću. Film snimljen u prostornom i vremenskom  jedinstvu, temporalno neprekinut i sav snimljen u subjektivnim kadrovima, slika seansu na završnoj godini psihoterapeutske edukacije za skupinu psihijatara. Višeznačan, glumački suveren, film problematizira temu moći. PROJEKCIJE  su naišle na neobično snažan odjek, osobito kod filmske kritike i ocijenjene su najvišim ocjenama.

2016. godine Ogresta ostvaruje svoj sedmi cjelovečernji igrani film S ONE STRANE. Ova suvremena drama s elementima trilera, koju scenaristički oblikuje u suradnji s piscem Matom Matišićem, i u kojoj se kroz sudbinu sredovječne patronažne sestre Vesne suptilno prelamaju sve silnice ovdašnje stvarnosti s nedavnom bremenitom prošlosti, odmah budi međunarodnu pozornost. Film je izabran u službeni program Panorama, 66. Međunarodnog filmskog festivala u Berlinu u kojem biva i nagrađen posebnom nagradom žirija. Iste godine film je bio apsolutni pobjednik nacionalnog festivala u Puli te nagrađen sa sedam središnjih Zlatnih arena te nagradom Oktavijan, nagradom hrvatskih filmskih kritičara. Europska filmska akademija (EFA) uvrstila je film S one strane u izbor pedeset najboljih europskih filmova 2016. godine, a film je bio i hrvatski kandidat za nagradu Oscar te dobitnik brojnih priznanja na međunarodnim festivalima diljem svijeta. Hvaljen od najuglednijih svjetskih filmskih medija (Variety, Screen International, The Hollywood Reporter …) prikazan je u redovitoj kino-distribuciji mnogih europskih zemalja.

2020. godine Zrinko Ogresta završava svoj osmi igrani film, dramu PLAVI CVIJET prema scenariju dramskog pisca Ivora Martinića. Riječ je o filmu o ženi, filmu o majci i kćeri, obitelji, ljubavi, sebičnosti i samoći. Kroz motrište sredovječne Mirjane, službenice u maloj zagrebačkoj tvornici konca, slika njezinu borbu za vlastiti komadić životne sreće. Pandemija Corona virusom učinit će da film u javnost stiže tek u travnju 2021., gotovo godinu dana nakon što je završen, i to ponovo svjetskom premijerom na jednom od najstarijih i najvećih svjetskih festivala A klase, 43. Moskovskom međunarodnom filmskom festivalu na kojemu se pojavljuje u glavnom, natjecateljskom programu. Ruska kritika film je dočekala pohvalama izdvajajući psihološku nijansiranost odnosa sredovječne kćeri i njezine majke te vrsnu glumu. Osobito ga je prigrlila publika ocijenivši ga ocjenom 4,49 stavljajući ga na treće mjesto u natjecanju za nagradu publike „Ključ srca gledatelja“. Izvsrtan odjek filma u ruskoj filmskoj javnosti rezultirat će i pozivom Zrinku Ogresti najstarije svjetske visokoškolske institucije, moskovskog Instituta za film Gerasimov (VGIK), da održi umjetničku majstorsku klasu za studente tog fakulteta. U srpnju 2021., na 68. Pulskom filmskom festivalu PLAVI CVIJET osvaja Veliku zlatnu Arenu za najbolji film, što je već četvrta Ogrestina pobjeda na nacionalnom festivalu i osobiti kuriozitet u hrvatskoj kinematografiji. Redatelj Ogresta nagrađen je i Zlatnom arenom za režiju, a glumica Vanja Ćirić Zlatnom Arenom za glavnu žensku ulogu. Film osvaja i nagradu međunarodnog žirija kritike.

Zrinko Ogresta je redoviti profesor u trajnom izboru na Odsjeku filmske režije na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, na kojoj predaje od 1990. Doktorat umjetnosti stječe 2017. godine Sveučilištu u Zagrebu. U svom pedagoškom radu studentima nastoji prenositi osobna znanja i iskustva, ali i ono što je naslijedio od svojih slavnih pedagoga (Golika, Babaje, Berkovića, Vukotića, Tanhofera). Kao profesor filmske režije igranog filma uvodi specifične igrano-filmske vježbe Rastanak i Zločin i kazna, u kojima studenti režije ovladavaju temeljima igrane forme. 2008. godine, tzv. bolonjskom transformacijom studija, Zrinko Ogresta postaje voditelj diplomskog studija filmske režije igranog filma. Odlikuje ga prisan, ali odgovoran i stručan rad sa studentima.

Osobitu pozornost posvećuje pripremi studenata za ulazak u profesionalne vode te ih u vlastitim projektima redovito angažira u svojstvu asistenata, a darovitim i odgovornim studentima u okviru svojih mogućnosti pomaže u ostvarenju prvih samostalnih autorskih poslova. Za osobit doprinos hrvatskoj kulturi koncem 1996. predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman odlikovao ga je ordenom Reda Danice Hrvatske s likom Marka Marulića. Stvaralačka razina i međunarodni uspjesi potvrđeni su 2004. i Ogrestinim članstvom u Europskoj filmskoj akademiji sa sjedištem u Berlinu. Hrvatski kulturni klub nagradio ga je Godišnjom nagradom za promicanje hrvatske kulture u svijetu za 2017. godinu, a 2022. Filmski festival Dani hrvatskog filma u Orašju Nagradom za doprinos u stvaranju hrvatskog filma. Bio je i član brojnih međunarodnih i ovdašnjih filmskih žirija (Rim, Las Palmas, Pula, Zagreb, Bratislava, Lima, Istambul…). Zrinko Ogresta član je Društva hrvatskih filmskih redatelja. Govori engleski jezik koji je, uz učenje tijekom školovanja, usavršavao u The New School of English u Cambridgeu.

 

Filmografija 1982.–2022. (važniji radovi)

 

Studentski radovi na Akademiji dramske umjetnosti:

1. Nikola (1978.) dokumentaristička vježba 1. god.

2. Intermezzo (1979.) dokumentaristički film, 2. god.

3. Želite li čaj? (1980.) kratki igrani film, 3. god.

4. Izlaz za nuždu (1981.) srednjemetražni igrani film, 4. god. TV Zagreb (Karlovy Vary)

5. Neprijatelji (1981.) tv drama, 4. god. TV Zagreb

 

 Profesionalni radovi:

1. Duet za jednu noć (1983.) igrani tv film, TV Zagreb

• u Torinu 83. uvršten u 10 najboljih ostvarenja na Smotri filmskih autora do trideset godina starosti

2. Dvije karte za grad (1983.) televizijska drama, TV Zagreb

3. Vraćam se odmah (1984. ) kratki igrani film, Zagreb film

• u izboru hrvatskih kratkometražnih igranih filmova na susretu Alpe Adria Cinema 1989.

4. Zabranjena igračka (1985.) kratki igrani film, Zagreb film

• Velika zlatna medalja Beograda za najbolji kratki igrani film na Jugoslavenskom festivalu kratkom. i dokum. filma u Beogradu 1986.
• prva nagrada za kratki igrani film na Međunarodnom filmskom festivalu u Madridu 1988.
• nagrada Sedam sekretara SKOJ-a za filmsko stvaralaštvo
• nagrada Braća Manaki za najbolji film mladog redatelja ’86.
• festivali: Oberhausen, Melburn, Tampere, Firenza …

5. Posjet (1985.) televizijska drama, TV Zagreb

6. Konzerva (1986.) kratki igrani film, Zagreb film

• posebno priznanje za režiju na Jugosl. festivalu kratkom. i dokum. filma u Beogradu 1987.
• diploma Međunarodnog filmskog festivala u Bilbau ’87.

7. Olujna noć (1987.) igrani tv film, TV Zagreb

• nagrada za režiju i dramatizaciju na Jugosl. televizijskom festivalu u Neumu ’87.

8. Tečaj plivanja (1988.) igrani tv film, TV Zagreb

9. Leo i Brigita (1989.) igrani tv film, TV Zagreb

• 1. nagr. na natječaju za stimul. scenarističkog svaralaštva
• prva nagrada za montažu na Jugosl. tv festivalu ’89.

10. Posve obična priča, scenarij za tv dramu, TV Sarajevo

11. Milijun dolara (1990.) igrani tv film, HTV

12. Krhotine (1991.) cjelovečernji igrani film, Jadran film i HTV

• Film je imao otvoriti 38. filmski festival u Puli 1991, ali je na sam dan otvaranja festival otkazan zbog prosvjeda protiv ratne agresije na Republiku Hrvatsku. Zbog istoga razloga film te godine ne sudjeluje niti na jednom jugoslavenskom festivalu.
• Krhotine su izabrane među pet najboljih mladih europskih filmova 1991. u nadmetanju za Europsku filmsku nagradu Felix (Berlin, 1991.)
• »Silver Chest«, druga nagrada međunarodnog žirija na 18. Međunarodnom festivalu
• Golden Chest u Plovdivu, 1992.
• »Oktavijan«, Hrv. film. nagrada za najbolji film 1991.
• »Zlatna uljanica«, nagrada katoličkog žirija »Glasa koncila« za promicanje etičkih vrijednosti.
• Nagrada Ivi Gregureviću za najbolju mušku ulogu na DHF.
• Godišnja nagrada »Vladimir Nazor« za filmsku umjetnost.
• Zlatna arena za scenarij na festivalu u Puli
• »Zlatna ruža Pazinke«, nagrada glumici Almi Prici na festivalu u Puli

13. Prizori s virovitičkoga bojišta I, II, III, HTV (1991.)

• tri dokumentaristička filma o hrvatskome domovinskom ratu

14. Ne dirajte mi ravnicu, (1991.) glazbeni video spot, HTV

15. Doli – krhotine moga djetinjstva, (1992.) HTV

• dokum. film o ratnim stradalnicima u Dubrovačkom primorju

16. Isprani (1995.) cjelovečernji igrani film, Jadran film i HTV

• Prix Italia, najuglednija svjetska televizijska nagrada, Napulj 1996.
• Grand Prix, Međunarodni srednjoeuropski festival, Budimpešta ’96.
• Grand Prix Amore e Psiche (Eurimage), MEDFILM ’98, Rim
• Zlatna arena za najbolji hrvatski film 1995, HFF Pula ’95.
• Zlatna arena za režiju Zrinku Ogresti
• Zlatna arena za glavnu žensku ulogu Katarini Bistrović- Darvaš
• Zlatna arena za glavnu mušku ulogu Filipu Šovagoviću
• Zlatna arena za epizodnu mušku ulogu Mustafi Nadareviću
• Zlatna arena za montažu Josipu Podvorcu
• Nagrada KODAK za kameru Davorinu Geclu
• Oktavijan, nagrada filmskih kritičara za najbolji dugometražni film (Dani hrv. filma 1996.)
• predstavnik Hrvatske za nagradu Oscar (1996.)
• festivali i smotre: Karlovy Vary (glavni program), Gijon, Goteborg, Napulj, Plovdiv, Roterdam, Kairo, Kalkuta, Cottbus, Selb …

17. Crvena prašina (1999.), cjelovečernji igrani film, Interfilm i HTV

• film je izabran u službeni program 56. Međunarodnog filmskog festivala u Veneciji ’99.
• Grand Prix »Zlatno sidro«, 15. Međun. film. festival u Haifi, Izrael 1999.
• Nagrada za najbolji strani film, Worldfest-Flagstaff, SAD 1999.
• Grand Prix Amore e Psiche (Eurimage), MEDFILM ’99. Rim
• predstavnik Hrvatske za nagradu Oscar (1999.)
• Zlatna arena za režiju (Zrinko Ogresta), Pula ’99.
• Zlatna arena za scenarij (Zrinko Ogresta & Goran Tribuson), Pula ’99.
• Zlatna arena za montažu (Josip Podvorac), Pula ’99.
• Zlatna arena za epizodnu mušku ulogu (Ante Vican), Pula ‘99.
• Nagrada publike »Zlatna vrata Pule«
• Nagrada Grada Zagreba
• Festivali: Venecija, Haifa, Flagstaff, Ljubljana, Rim, Palm Springs, Goteborg, Beograd, Pariz, Selb, Amsterdam, New York …

18. Tu (2003.), cjelovečernji igrani film, Interfilm i HTV

• Kristalni globus – Posebna nagrada žirija, 39. Međun. film. festi. Karlovy Vary, 2004.
• Grand Prix, 9. Međunarodni filmski festival u Milanu, 2004.
• Prix de la critique (Nagrada kritike) – 26. Mediteranski filmski festival u Montpellieru, 2004.
• Grand Prix »Krzysztof Kieslowski Award« – 27. Međun. film.fest. u Denveru (SAD), 2004.
• »Tolerance Award« – za najbolji film programa »Paralele i sudari«, 11. Međun.film.fest. Palić 2004.
• »Don Quijote Prize« – nagrada FICC/IFFS žirija, 12. Međun.film.fest. Tetouan, Maroko 2005.
• Grand Prix, Velika zlatna arena za najbolji film, 50. filmski festival u Puli
• Godišnja Nagrada »Vladimir Nazor« za filmsku umjetnost
• Zlatna arena za glavnu mušku ulogu (Zlatko Crnković)
• Zlatna arena za montažu (Josip Podvorac)
• Posebna nagrada za najbolji film – Magyar FilmLaboratorim
• Posebna nagrada za najbolji film – Synhro, Beč
• »Večernjakova ruža 2003.« – za najbolji film godine prema izboru citatelja »Vecernjeg lista«,

19. Lift (2006.), animirani film, 4 film & Zagreb film

20. Hrvatska – mediteran kakav je nekad bio, namjenski; HTZ & 4 film

• Grand Prix – Berlin 2006. tzv. Oscar za namjenski film

21. Iza stakla (2008.), cjelovečernji igrani film, Interfilm i HTV

• Nominacija za Kristalni globus
• 43. Međunarodni filmski festival u Karlovym Varyma, 2008.
• Nagrada žirija mladih filmofila za najbolji film, 55. Festival igranog filma u Puli, 2008.
• Zlatna arena za najbolju glavnu žensku ulogu – Jadranka Đokić, 55. Festival igranog filma u Puli, 2008.
• Zlatna arena za kameru – Davorin Gecl, 55. Festival igranog filma u Puli, 2008.
• Nagrada publike za najbolji film, 10. Međunarodni filmski festival u Motovunu, 2008.
• Glavni program 32. Međunarodnog film. fest. u Kairu, 2008.
• U programima europskog i svjetskog filma na festivalima u Sarajevu, Ghentu, Denveru, Goteborgu, Kerali, Tiburonu….

22.  Projekcije (2013.), cjelovečernji igrani film, Interfilm i HTV

23.  S one strane  (2016.), cjelovečernji igrani film, Interfilm, Zillion film, HTV

• Posebno priznanje žirija – 66. Međunarodni filmski festival u Berlinu, 2016.
• Grand prix “Beogradski pobjednik” – 44. FEST u Beogradu, 2016.
• Nagrada za najbolju režiju  – 44. FEST u Beogradu, 2016.
• Nagrada kritike “Nebojša Đukelić” – 44. FEST u Beogradu, 2016.
• hrvatski kandidat za nagradu Oscar
• Natjecanje Europske filmske Akademija – u izboru 50 najboljih europskih filmova godine
• 63. Pula Film Festival 2016.
  Velika Zlatna arena za najbolji film,
  Zlatna arena za režiju,
  Zlatna arena scenarij,
  Zlatna arena za glavnu žensku ulogu,
  Zlatna arena glavnu mušku ulogu,
  Zlatna arena za montažu
  Zlatna arena za oblikovanje zvuka
  Oktavijan, nagrada hrvatskih filmskih kritičara
• Grand Prix “Zlatna mimoza” za najbolji film – 30. Montenegro Film Festival 2016, Herceg-Novi
• Nagrada za najbolju žensku ulogu - Avantura film festival, Zadar – 2016.
• Nagrada za najbolju mušku ulogu; Nagrada za najbolju stranu glumicu –  Niš Int. Film Festival , 2016.
• Grand Prix “Žika Pavlović” za najbolju režiju – LIFFE-Leskovac, 9. međunarodni festival režije, 2016.
• Posebna nagrada žirija – Festival Al Este Del Plata (Buenos Aires, Argentina) 2016.
• Nagrada za najbolju glumicu (Ksenija Marinković) – Mostar film festival, 2016.
• Grand prix & Prix du public – Festival de cinema A l’Est du Nouveau, Rouen 2017.

24. Plavi cvijet (2021.), cjelovečernji igrani film, Interfilm, Zillion film, HTV

•  Glavni natjecateljski program 43. Moskovskog međunarodnog filmskog festivala (travanj 2021.), treće mjesto prema glasanju publike za nagradu publike „Ključ srca gledatelja“
• 68. Pulski filmski festival 2021.
  Velika Zlatna arena za najbolji film
  Zlatna Arena za režiju (Zrinko Ogresta)
  Zlatna Arena za glavnu žensku ulogu (Vanja Ćirić)
  Nagrada međunarodnog žirija filmske kritike
• Grand Prix „Unska sirena“ , Avantura film festival Bihać, 2021.
• Nagrada za najbolju žensku epizodnu ulogu – Anja Šovagović Despot, Mostar film festival, 2021.
• Nagrada za najbolju debitantsku ulogu – Tea Harčević, Mostar film festival, 2021.
•  Nominacija za medijsku nagradu Jutarnjeg lista „Zlatni Studio“ u 3 kategorije: najbolji film (Plavi cvijet, Zrinko Ogresta), najbolja ženska filmska uloga (Anja Šovagović Despot), najbolje novo lice u kazalištu ili filmu (Tea Harčević)
• „Zlatni studio“ nagrada Jutarnjeg lista za najbolju žensku filmsku ulogu godine (Anja Šovagović Despot za ulogu Violete u filmu „Plavi cvijet“)
• Nominacija za medijsku nagradu Večernjeg lista „Zlatna ruža“ u kategoriji najbolje glumačko ostvarenje (Vanja Ćirić)
• „Zlatni orion“ nagrada za najbolju glavnu žensku ulogu (Anja Šovagović Despot za ulogu Violete u filmu „Plavi cvijet“), 5. Filmski festival glumca, Vinkovci, ožujak 2022.
• „Nagrada AFIFS“ (Asocijacije filmskih festivala Srbije) za najbolju srpsku manjinsku koprodukciju za 2021./2022. godinu. – 29. Festival europskog filma Palić, srpanj 2022.
• Nagrada Nikola Tanhofer – godišnja nagrada Hrvatske udruge filmskih snimatelja Branku Linti za najbolji snimateljski rad za film „Plavi cvijet“ (srpanj, 2022.)
• Nagrada za najbolji scenarij međunarodnih koprodukcija – 46. Festival filmskog scenarija (Vrnjačka Banja, kolovoz 2022.)
• „Nagrada AFIFS“ (Asocijacije filmskih festivala Srbije) za najbolju srpsku manjinsku koprodukciju za 2021./2022. godinu. – 15. Leskovački internacionalni festival režije, rujan 2022.