Sredinom šezdesetih godina prošlog stoljeća, na prijedlog tadašnjeg rektora Akademije za kazališnu umjetnost Koste Spajića, Ante Babaji i Zvonimiru Berkoviću povjereno je koncipiranje kolegija filmske režije u sklopu postojećih studija kazališne režije.
Godine l967. Ante Babaja utemeljio je zaseban kolegij filmske režije koji je u nekoliko preustrojbenih faza, stalno povećavajući samostalnost, evoluirao do današnjih dana kao potpuno autonoman studij.
Prva značajnija faza razvoja filmskih kolegija ostvarena je ubrzo. Studiji režije na Akademiji dijele se nakon prve dvije zajedničke godine u dva zasebna studija na trečoj i četvrtoj godini. Značajno je za Odsjek filmske režije da su u to vrijeme, otprilike, osnovana dva dvogodišnja studija : odsjek filmskog snimanja i filmske montaže.
Godine 1977. kad je Akademija postala sastavnicom Sveučilišta u Zagrebu, svi filmski studiji postali su autonomni u četverogodišnjem opsegu. Novoosnovanim kolegijima za televizijsku režiju koji su se nametnuli potrebom za visokoobrazovnim artikuliranjem sve značajnije televizijske produkcije u okruženju, pridodan je cijeli spektar teorijskih, povijesnih, stručnih i kulturoloških kolegija. Uobličenje cjelovitog univerzitetskog umjetničko-humanističkog studija bilo je dovršeno. Akademija je promijenila naziv u «Akademija za kazalište, film i televiziju (AKFITV).
Na inicijativu filmskih studija osnovan je novi studij produkcije, odnosno kazališne , filmske i televizijske produkcije. Razlozi su bili dvojaki: Ekspanzijom svekolikog audiovizualnog stvaralaštva u republici Hrvatskoj, sve brojnijim kreativnim snagama, autorima i produkcijskim kućama, trebalo je osigurati vrsne organizatore, visoko obrazovane, koji mogu kreirati, predlagati i realizirati audio vizualna djela najviših dometa. Drugi razlog, ne manje bitan, bila je činjenica da je nastavna produkcija, unutar akademije, bila toliko opsežna i komplicirana da je bilo nužno studente «generacijski» dopuniti studentima produkcije, kao faktorom kohezije između odsjeka koji ih oslobađa poslova za koje nisu primarno opredijeljeni.
Upravo ta neraskidiva suradnja sva četiri filmska autonomna odsjeka, najočitija u zajedničkoj nastavnoj produkciji studenata, čini cjelokupan studij «filma» blizak i gotovo identičan njegovom stvarnom, organskom i prirodnom okruženju kojeg zatičemo nakon studija.
Studij svih filmskih sadržaja također je neraskidivo i sustavno povezan i sa gotovo svim ostalim odsjecima na Akademiji dramske umjetnosti. Zajednička je kreativna suradnja sa studentima i profesorima odsjeka dramaturgije (pisanje i analiziranje scenarija), odsjekom glume (nema vježbe igranog filma bez glumaca), pa čak i odsjekom kazališne režije u sferi zajedničkog realiziranja nastavne vježbe: «izravan prijenos tv kamerama» kazališnih predstava naših studenata.
Tijekom proteklih četrdesetak godina profesionalna oprema za izvođenje nastave sustavno je obnavljana prateći tehničke, tehnološke i inovacijske globalne standarde. Danas posjedujemo zavidnu tehnološku bazu snimateljske, rasvjetne i montažerske opreme i u mogućnosti smo realizirati desetke istovremenih studentskih vježbi.
Program se provodi kroz nekoliko pedagoških sustava: predavanja, umjetničke nastave, seminara, vježbi i konačno kroz umjetničku nastavnu produkcijukoja je temelj naše umjetničke nastave. Ona se provodi individualno i grupno. Kreativni koncepti studenata filmske i tv režije su individualni, autonomni, a provode se kroz timski rad nekoliko autorskih doprinosa drugih studenata s drugih odsjeka ADU (snimanje, montaža, gluma, dramaturgija).
Sredstva za izvođenje nastavne produkcije osigurava uprava akademije, a mentor procjenjuje opseg i opravdanost svake pojedine vježbe. Studentima je prepušten samostalan izbor i oblikovanje suradničkih timova (filmskih ekipa).
Provedba programa koji ravnomjerno i postupno usmjerava individualni razvoj umjetničke osobnosti opire se numeričkoj valorizaciji i primjeni bilo kakvog bodovnog sustava. Svaki pokušaj, iz formalističkih razloga, krajnje je upitan i neizvjestan po kvaliteti.
Ispreplitanje znanja i talenta, vještine i upornosti, instinkta i osviještenosti dovode nas do konačnog učinka za koji se pretpostavlja da opravdano nosi oznaku – umjetnosti. Okolnosti i čimbenici , koji utiču na stvaranje tako specifične djelatnosti filma i televizije, izmiču svakoj unaprijed zadanoj procjeni potrebitog broja sati i njegovom bodovnom određenju.