Studij montaže
Umjetnički studij montaže utemeljili su Radojka Tanhofer, ugledna filmska montažerka i Branko Belan, filmski redatelj i filmolog 1969. godine. Studij je od samog početka koncipiran kao samostalni umjetnički studij, ali je u svojoj realizaciji blisko povezan sa studijem filmske i tv režije, studijem snimanja i studijem produkcije. Studij montaže temelji se na spoznaji kako je montažna konstrukcija filma jedan od bitnih stvaralačkih vidova filma (proizvodnje filma i njegova doživljajna učinka), a zahtijeva posebno i visoko razvijene vještine, imaginativnost i znanje, te je stoga to i društveno-profesionalno izdvojeno u stručne i stvaralačke specijalizacije, u posebna strukovna, odnosno umjetnička zanimanja, a i znanstveno je izlučeno kao posebno teorijsko-istraživačko područje.
Brojna su područja na kojima su potrebni visokoobrazovno i stvaralački osposobljeni montažerski kadrovi a koje studij nastoji zadovoljiti – filmska i sve proširenija televizijska/video proizvodnja, dinamični vizualni dizajni suvremenog medijskog okružja, te računalne multimedijske obrade. Riječ je o području (područjima) koje se stalno proširuje i inovira kako se proširuje civilizacijska važnost suvremenih audio-vizualnih komunikacija baziranih na ‘pokretnim slikama’. Danas je prihvaćanje važnosti tih područja popraćeno spoznajom koliko je montaža ključna stvaralačka sastavnica te stvara i dodatnu potrebu za sveučilišnim obrazovanjem. Studij montaže višestruko je vezan sa znanstveno utemeljenom suvremenošću. Studij se i u teorijskoj nastavi, ali i u razradi praktične nastave oslanja na najsuvremenije teorijske (kognitivističko-znanstvene i kulturološke) te estetsko kulturološke spoznaje o funkcioniranju filma, o spektru stvaralačkih i recepcijskih mogućnosti što se razrađuju na svim područjima suvremene audiovizualne, medijske proizvodnje. S druge strane, on fleksibilno i ažurno prati svojim nastavnim programom tehnološke promjene (osobito one informatičke) koje se temelje na najsuvremenijim znanstvenim i primijenjeno-znanstvenim spoznajama i izvedbama.
Diplomski studij Montaže (MA) ima dva usmjerenja:
- usmjerenje Montaža
- usmjerenje Oblikovanje zvuka
DIPLOMSKI STUDIJ MONTAŽE, USMJERENJE: MONTAŽA
Diplomski studij montaže, usmjerenje montaža, usmjeren je na montažu umjetničkih igranih i dokumentarnih filmskih formi. Kroz glavne umjetničke predmete Montaža dokumentarnog filma, Montaža namjenskih formi te Montaža igranog filma studenti razvijaju i primjenjuju praktična dramaturška znanja te vještine narativnog strukturiranja potrebnih za montažno strukturiranje složenih filmskih djela. Od studenata se očekuje pristup montaži kao metodološki strukturiranom umjetničkom radu i prakticiranju umijeća u skladu s pravilima struke. Studenti svakog semestra sudjeluju i u realizaciji brojnih projekata zajedno s kolegama drugih Odsjeka ADU.
Odabirom usmjerenje montaža, studenti rade na samostalnim montažnim zadacima koji razvijaju sve kompleksnije montažne strukture pripovijedanja u igranim i dokumentarnim materijalima te namjenskim filmovima. Počevši s radom na montažnim vježbama čija složenost počiva na kompleksnim dramskim odnosima glavnih likova te istraživanju nelinearnih montažnih postupaka, odnosno, do opsežnijih montažnih vježbi koje podrazumijevaju složene montažne strukture narativnog strukturiranja istodobno razvijajući stvaralačku maštovitost te sposobnost analitičkog komuniciranja o strukturi filmskog djela. Uz navedeno, studenti svakog semestra sudjeluju i u realizaciji brojnih projekata zajedno s kolegama drugih Odsjeka ADU.
DIPLOMSKI STUDIJ MONTAŽE, USMJERENJE: OBLIKOVANJE ZVUKA
Povećana svijest o važnosti zvučne komponente filma u hrvatskoj i svjetskoj kinematografiji (ali i u teoriji filma) povećala je važnost i nužnost specijaliziranog obrazovanja na polju oblikovanja zvuka te je implementacijom Bolonjskog procesa dovela do uspostavljanja posebnog studijskog usmjerenja Oblikovanje zvuka na diplomskom studiju montaže.
Cilj studija jest obrazovanje kreativnih, ali i stručnih profesionalnih djelatnika, koji kroz umjetničke, teorijske i stručne predmete stječu znanja i vještine iz područja zvuka, kako za film i televiziju, tako i za ostale izvedbene radiofonske i scenske umjetnosti. Nastava iz kolegija koji se bave filmskim zvukom povezana je i s praktičnim radom, kako individualnim tako i timskim, jer studenti usmjerenja Oblikovanje zvuka svojim stečenim znanjem i vještinama sudjeluju u realizaciji filmskih, televizijskih, radiofonskih i scenskih djela drugih odsjeka ADU, ali i u suradnji s drugim sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu.
Od 2008., kada se upisala prva generacija studenata, pa sve do danas, studenti oblikovanja zvuka uspješno se realiziraju kroz široki spektar zanimanja iz područja zvuka te svoje znanje, vještinu, stručnost i kreativnost ostvaruju u profesionalnom životu, što potvrđuju i nagrade koje dobivaju na mnogim manifestacijama i festivalima.
O PRIJAMNOM ISPITU
Upisna kvota za diplomski studij montaže (usmjerenje: montaža i usmjerenje: oblikovanje zvuka) je 6 studenata.
Pravo upisa na diplomski studij i odabrano usmjerenje stječu pristupnici koji do upisnog roka završe sveučilišni preddiplomski (BA) studij ADU ili nekog drugog fakulteta te ispune jedan od sljedećih uvjeta:
- steknu pravo izravnog upisa
- polože odgovarajući Prijamni ispit
- iznimno, samo za studijsko usmjerenje Oblikovanje zvuka, prijamnom ispitu mogu pristupiti i pristupnici sa završenim stručnim preddiplomskim studijem, a koji se aktivno bave područjem za koje se prijavljuju (snimanje zvuka, montaža zvuka, oblikovanje zvuka), a koji su u radu na tom području ostvarili zapažene rezultate.
Sve informacije o uvjetima za pristup prijamnom ispitu, tijeku prijamnog ispita, preporučenoj literaturi i svim ostalim detaljima dostupne su na mrežnim stranicama ADU (Pravilnik Prijamnog ispita za diplomski studij montaže ADU, Informacijska knjižica).
KOMPETENCIJE PO ZAVRŠETKU DIPLOMSKOG STUDIJA MONTAŽE
Po završetku diplomskog studija montaže student stječe naziv: magistar/magistra montaže (mag. art. montaže) te stječe sljedeće kompetencije:
- razumijevanje specijalističke razgrananosti ukupnog područja filma; temeljnih pravilnosti koje usmjeravaju i proizvodnju i recepciju filma, ali i razumijevanje širine stvaralačko imaginacijskog područja s kojima se suočavaju i filmski stvaratelji i filmski gledatelji.
- montaža strukturno kompleksnih igranih formi
- montaža kompleksnih dokumentarnih formi
- montaža zahtjevnijih reklama, filmskih najava, glazbenih spotova…
- zvučno oblikovanje
- vizualno oblikovanje
- djelovanje u multimedijskim projektima
Osposobljenost za rad po završetku diplomskog studijskog programa montaže
- montažer urednik (editor)
- oblikovatelj zvuka (sound designer)
- oblikovatelj vizualnog identiteta filmske i tv slike (compositing and effects)
- oblikovatelj vizualnog identiteta u djelima multimedije